FMC B&H

Izlaganje Predsjednika Ljekarske/Liječničke komore FBiH prim. dr. Haruna Drljevića na tematskoj sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH održanoj 30.06.2016. godine.

Logo-FMC“Analiza stanja zdravstva u Federaciji BiH” (Vanredna sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH od 30.06.2016. godine)

Sve više bolesnika dolazi u zdravstvene ustanove. Razlozi za to su brojni. Jedan od njih su demografski poremećaji stanovništva (evidentno starenje stanovništva) koji su već odavno prisutni, ali i loš životni standard osiromašenog stanovništa u BiH koje, shodno tome, češće i oboljeva.

Sve su veće tehnološke mogućnosti u dijagnostici, ali su sve veći i zahtjevi za takvim suvremenim tehnologijama u dijagnostici. S druge trane, sve je manje ulaganja u takvu opremu, ali i u odražavanje postojeće opreme. Nerijetko je to uzrok i postojećih “listi čekanja”. To dodatno opterećuje već ionako opterećene ljekare – nosioce posla u zdravstvenoj djelatnosti, ali i otvara mogućnost i nekim drugim društevno - negativnim pojavama..

Sve je manje liječnika i onih koji to žele postati. Razlozi : loši radni uvjeti, relativno slabe plaće za težak, opasan i odgovoran posao, sve slabije mogućnosti specijalizacije i drugih načina edukacije, neumjerena medijska izloženost, evidentan nedostatak opreme i prostora, česti sudski sporovi, preopterećenost poslom, … Zbog manjka kadra u nekim zdravstvenim ustanovama poljavljuju se i ozbiljni problemi sa organizacijom rada; pogotovo u “ljekarima siromašnijim” kantonima i sredinama , što dodatno smanjuje kvalitet zdravstvene usluge.

Evidentan je i nesrazmjer između: nivoa kvalitete zdravstvene usluge i broja medicinskih profesionalaca po broju stanovnika.

Evidentna je dikriminacija pacijeneta proizašla iz različitih visina zdravstvenih budžeta od kantona do kantona, pa tako jedni za liječenje imaju veći, a drugi za manji “zdravstevni dinar.”

Ako znamo sve ovo, onda nije teško zaključiti da postoje brojni problemi u zdravstvenom sistemu Federacije koji u svakodnevnom životu muče i pacijente, ali i medicinske profesionalce – prvenstveno ljekare, kao nosioce ovog sistema.

Navest ću neke najvažnije detalje koji generiraju probleme u zdravstvu Federacije BiH:

  1. Broj zdravstvenih ustanova, pogotovo velikih bolničkih sistema, nije se značajnije mijenjao od onog prije rata. Uglavnom, radi se o istim bolničkim kapacitetima (uz dodatak nekih manjih) koji su danas 20 godina stariji. S druge strane, zahtijevi za zdravstvenom zaštitom, tj. broj zdravstenih usluga (iz razloga koje sama ranije naveo ) je rastao. Ovo nameće zaključak da: mi nemamo viška bolničkih kapaciteta, ali zato imamo LOŠU DOSTUPNOST ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI.
  2. Razočaravajuća je činjenica da u Bosni Hercegovini NE POSTOJI NIKAKVA ODGOVORNOST ZA ISHOD ZDRAVSTVENE ZAŠTITE. Takva odgovornost ne postoji ni na nivou Ministarstava, ni na nivou Fondova, ni na nivou menadžera zdravstvenih ustanova. Ali se takva odgovornost itekao traži od liječnika i drugih medicinskih profesionalaca! Postavljam pitanje : Da li je nekad neko (OSIM LJEKARA) odgovarao za LOŠ ISHOD/REZULTATE u svom radu?
  3. Dosadašnji sistem upravljanjima velikim bolničkim sistemima definitivno se pokazao kao zastario i kao neodrživ. Kako bi se poboljšali ishodi u radu ovih ustanova, potrebo je mijenjati cijeli sistem, a ne vršti samo parcijalne promjene nekih dijelova koji se smatraju neuspješnim. 
    Potrebna su nova pravila i nova razmišljanja o funkciji i organizaciji bolnica. Dakle, reforma zdravstva je potrebna, ali u svim njegovim segmentima zasnovana na egzaktnim i cjelovitim analizama, a ne samo na promjenama u jednom njegovom sektoru ili dijelu.
  4. Donošenje i implementacija novih “Standarda i normativa u zdravstvu”, tzv. “Plave knjige” od strane Federalnog ministarstva zdravlja samo je dolilo “ulje na vatru” na već i ranije bremenutu i lošu situaciju u zdravstvu Federacije. Mislili smo da od “Plave knjige” iz 1984. godine ne može biti ništa gore, ali eto može … Pravljena tako da promovira “duh što manjeg ulaganja u zdravstvo” Federacije, nova “Plava knjiga” sigurno nije u funkciji bilo kakve vizije budućeg, reformisanog zdravstva Federacije … Ali ono što lično meni u cijeloj ovoj priči ostaje nejasno i što me kao ljekara duboko iritira i frustira je pitanje : Do kada će se važni dokumenti potrebni za funkcionisanje zdravstvenog sistema Federacije praviti samo da bi se napravili; tek toliko da bi se nešto uradilo? Odnosno: Kada će se ozbiljnije pristupiti pravljenju ovakvih i sličnih dokumenta koji će biti temeljito urađeni i osmišljeni kako bi zaista rješavali probleme i građana i medicinskih radnika u zdravstvenom sistemi, i koji će zaista trajati duže vrijeme bez obzira na trenutni koncept vlasti ?
  5. Dosadašnji sistem finansiranja zdravstva u Federaciji BiH pokazao se kao NEADEKVATAN i LOŠ ! Dovoljno je pogledati samo dugovanja pojedinih zdravstvenih ustanova. Ukupan dug u ovom sektoru će sigurno rasti i dalje ukoliko se nastavi sa ovakvom praksom finansiranja u zdravstvu. Dakle, predstojeću reformu zdravstva upravo treba otpočeti sa reformom i promjenom “Zakona o zdravstvenom osiguranju i reosiguranju”.

Reforma zdravstva, o kojoj se stalno govori, mora prvo krenuti od promjene shvantanja uloge zdravstva u glavama ljudi, a pogotovo političara koji donose odluke vezane za zdravstvo. Mora se konačno shvatiti: da zdravstvo ne predstavlja „trošak“ i „balast“ za društvo, nego da “investiranje u zdravstvo” predstavlja “investiranje u budućnost” ove zemlje, jer investiranje uz zdravlje ljudi stvara „humani kapital“ potreban za budućnost i ekonomski razvoj jedne države.

S druge strane, mora se promjeniti dosadašnja loša praksa po kojoj je zdravstveni sistem svake 4 godine mijenjao svog vlasnika, odnosno političku partiju.

Zdravstveni sistem treba građanima, a ne državi ili političkim partijama. Zdravstveni sistem Federacije je zamišljen kao zdravstveni sistem građana Federacije, a ne kao kao poligon za zapošljavanje politički podobnih kadrova, zbrinjavanje svoje rodbine i svojih partijskih drugova. Depolitizacija zdravstva približila bi ovaj sektor građanima i njihovim stvarnim potrebama za zdravstvenom zaštitom …

Reforma zdravstva je ozbiljan društveni problem koji se dešava jednom u 50 ili 70 godine, za razliku od zakona u zdravstvu koji se mogu mjenjati svaki dan. Zato mora biti dobro osmišljena i urađena sa projekcijom u budućnost. Ona može biti izvedena na dobar način, a može biti izvedena i na loš način. Ono što nas ljekare zanima, kao onih koji smo kičma zdravstvenog sistema je : Kako će se reforma izvršit ?

  • kojim kadrovskim kapacitetima,
  • kakvom metodologijom,
  • kakvom dinamikom i
  • kakav ćemo zdravstveni sistem na kraju dobiti?

Ako Komora, kao personifikacija struke, ne bude aktivno učestvovala u ovoj reformi, tada ljekari Federacije ne mogu preuzeti nikakvu odgovornost za loš ishod reforme zdravstva koja se planira učiniti.

A to je pitanje za Federalnog Ministra zdravlja ...
-------------------------------------------------------------
Dozvolite mi, na kraju, da kratko prokomentarišem ova 2 dokumenta : ”Informaciju o stanju u zdravstvu” i “Informaciju o problematici finansiranja”. U oba ova dokumenta, uz dužno poštovanje onih koji u utrošili svoj trud u njihovom nastanku, ja ne mogu da pronađem ništa od što mi jasno definiše : šta su to i koji su to problemi koji su doveli zdravstevni sistem Federacije u sadašnje stanje. Dok prvi dokument na više od 100 stranica obrazlaže anatomiju i fiziologiju (građu i funkcionisanje) zdravstvenog sistema Federacije, dotle drugi dokument obrazlaže metodologiju finansiranja zdravstva Federacije. Ali onoga, što je dovelo zdravstveni sistem Federacije BiH u ovakvo stanje u kakvom jeste, u ovim dokumentima nema. Nema ni jasne agenda: šta činiti kako bi se ovo stanje prevazišlo?

Mislim, da je krajnje vrijeme da se prestane govoriti o “silnim problemima” u zdravstvu: Krajnje je vrijeme da se počne govoriti o rješenjima i putevima izlaska iz situacije u kakvoj se sad nalazimo.

Hvala

Vi ste ovdje: Home Using Joomla! Using Extensions Components Content Component Article Categories Izlaganje Predsjednika Ljekarske/Liječničke komore FBiH prim. dr. Haruna Drljevića na tematskoj sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH održanoj 30.06.2016. godine.