Prof. dr. Nedžad Kadrić, član Izvršnog odbora Ljekarske komore Tuzlanskog kantona na “I Kongresu Ljekarske/Liječničke komore FBiH” osvrnuo se na probleme koji se tiču provođenja Pravilnika o specijalizacijama i subspecijalizacijama u FBiH, tj. obuke mladog doktora u praksi.

Bolji odnos prema specijalizantima ključan za kvalitetno obrazovanje

„Sam Pravilnik je korektno napisan, a ostavljene su sve mogućnosti za provođenje kvalitetnog programa specijalizacija i subspecijalizacija na nivou FBiH. Međutim, mislim da se ti programi ne poštuju koliko bi trebali. Većina naših kolega koje završe npr. specijalizaciju iz opće hirurgije, velika većina njih ne obavi potreban manuelni i operativni dio. Radi li se to namjerno ili nenamjerno ostaje za ozbiljnu diskusiju, ali znamo da pojedine kolege žele da zadrže dominaciju u svojoj oblasti i na taj način svjesno opstruiraju mlade kolege da napreduju u toku svog specijalizantskog staža.

Mislim da je to devijacija o kojoj treba ozbiljno porazgovarati. Druga stvar je što tradicionalno imamo običaj da mlade ljekare tjeramo da rade administrativne poslove i dajemo im opšte zadatke, kao što je veći dio provedenog vremena u radu u ambulantama, a manji u operacionim salama. Voditelji specijalizanstkih programa, mentori i komentori moraju djelovati sinhronizirano i moraju uskladiti svoj rad i ozbiljno pristupiti zadatku kao što je formiranje i obuka mladog doktora, a pogotovo hirurga što je izuzetno zahtjevno za učenje i edukaciju. Mislim da su voditelji programa edukacije najodgovornije osobe u svemu, a da se mentori i komentori moraju jako potruditi da zainteresuju mladog ljekara, specijalizanta za oblast i materiju zbog koje je on tu. Druga stvar koju smatram vrlo važnom i kojoj treba posvetiti puno pažnje je da program specijalizacija i subspecijalizacija treba uskladiti sa savremenim kretanjima u medicini. Da se programi redovno dopunjavaju novijim metodama, jer smo svjesni da je medicina postala jako ovisna o tehnološkom napretku. Sve ono što se uvodi u medicini i što je novo treba približiti mladim specijalizantima, a naročito subspecijalizantima. Da bi oni ako ništa makar pripremljeni izašli iz specijalizanstkog staža i nakon polaganja ispita imali informacije i bili upoznati sa novim tehnikama zbog kojih će trebati otići u druge centre, ako se ne izvode u tom centru“, tvrdi prof. dr. Kadrić.

U razgovoru s kolegama, tvrdi da su zaključili kako bi bilo dobro da određeni dio specijalizacije ili subspecijalizacije mladi ljekari provedu u veći centrima, da bi mlade kolege sublimirale svoj specijalizanstki staž, da bi  vidjeli šta se to novo radi, da bi vidjeli nove tehnike i vidjeli kako to sve funkcionira na jednom mjestu i da bi ta svoja saznanja donijeli u svoju sredinu. „Smatram da bi to bilo jako korisno. Naravno da bi to trebalo biti uključeno u cijenu specijalizantskog staža. Također u toku specijalizantskog staža svi mladi specijalizanti treba da ovladaju tehnikama i vještinama i da rade na aparatima i uređajima koji su im dostupni u okviru klinike. Npr. tečajevi ultrazvuka abdomena, srca itd, korištenje laparoskopije u operativnim granama, korištenje lasera novim metodama. To bi trebao da bude obavezan dio jednog specijalizantskog staža da ne može završiti specijalizaciju ljekar iz, na primjer interne medicine, a da ne zna dobro uraditi ultrazvuk abdomena ili srca itd#, poručuje prof.dr. Kadrić.

Službe Hitne pomoći prepuštene na milosti i nemilosti menadžmenta primarne zdravstvene zaštite

Dr. Mario Gučanin Gazibarić, predsjednik komore SBK u svom obraćanju je istakao problem vezan za rad službi Hitne medicinske pomoći na području kantona iz kojeg dolazi.

„SBK broji oko 254.000 stanovnika i ima 11 zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite. Specifičnost SBK je da su naseljena mjesta razuđena i poprilično udaljena jedna od drugih zbog čega bih istakao kako nam je služba Hitne pomoći prepuštena na milosti i nemilosti menadžmenta primarne zdravstvene zaštite da je organiziraju pojedinačno. Mi planiramo uputiti zahtjev i kantonalnoj vladi za uspostavljanje posebne ustanove koja bi bila hitna služba medicinske pomoći koja bi postavljala svoje punktove ovisno o geografskim potrebama naseljenog područja, kako bismo unaprijedili hitnu službu, jer smo uvidjeli da prilikom transporta takvih pacijenata gubi se na vremenu“, pojašnjava dr. Gučaničn Gazibarić. Dodao je i da ga veseli što je spomenuta tema mladih ljekara specijalizanata, jer smatra da nema ništa bolje nego kad mladom čovjeku date veliki i poseban zadatak, to daje ljudima entuzijazam i želju za napretkom.

Komore moraju da brane struku

Prof. dr. Ksenija Miladinović, predsjednica Ljekarske komore Kantona Sarajevo, najveće ljekarske komore u FBIH, kazala je kako na osnovu ličnog iskustva u dosadašnjem radu  želi istaknuti dvije stvari.

„Svjedoci smo i učesnici tranzicijskog perioda u kojem živimo. Moralne i etičke norme civilizovanog društva su poljuljane. Zdravstvo je veoma važan i osjetljiv segment društva, veoma pogodan za medijske manipulacije, špekulacije i tzv. medijski senzacionalizam koji je postao trend u novinarstvu. Sarajevska komora i njeni članovi su u više navrata bili meta neopravdanih javnih optužbi i osuda. Braneći svoju struku koja počiva na neprikosnovenom Kodeksu medicinske etike i deontologije, mi ljekari možemo biti primjer i sredstvo borbe protiv posrtanja socijalne etike u našem društvu. Zato naše komore trebaju i moraju ne samo da brane struku, nego da je i zastupaju na pravi način, zahtjevajući i podsjećajući svakog člana na časne postulate naše profesije. Druga stvar na koju bih željela ukazati je organizacija zdravstva. Tu ima puno posla.

Ja bih se osvrnula na dio vezan za izdavanje pozitivnih mišljenja. Da podsjetim, Komora je prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti u FBiH u obavezi da izda pozitivno mišljenje pri osnivanju zdravstvenih ustanova, privatne prakse ili dopunskog rada. Ključna riječ u tim mišljenjima je opravdanost. Veoma je važno protumačiti i razjasniti opravdanost sa aspekta zaštite i očuvanja profesije koju zastupa. Ovo se ne može svesti na uredan „good standing“, urednu licencu i na uredno plaćanje članarine. To nije ispravno, jer Komora itekako snosi obavezu u organizaciji zdravstva. Izdavanjem pozitivnog mišljenja svakom članu koji ga zatraži, bez uvida u plan zdravstvene organizacije za tekuću godinu, bilo od nadležnog ministarstva zdravstva ili zavoda za javno zdravstvo, Komora otvara vrata neplanskom zdravstvenom sistemu protiv kojeg se borimo i snosi odgovornost. Bilo da se radi o otvaranju privatne prakse ili dopunskom radu. Jedino ispravno je da se držimo Zakona o zdravstvenoj zaštiti, da insistiramo na regularnoj, zakonom regulisanoj koordinaciji Komore sa Zavodom za javno zdravstvo i Ministarstvom zdravstva. Bez obzira na postojanje Pravilnika o privatnoj praksi i dopunskom radu, Zakon je pravno iznad Pravilnika, a mi se trebamo držati Zakona. Pri izdavanju mišljenja trebamo imati pred sobom godišnju naredbu kantonalnog ministra zdravstva iz čl.184. „Kantonalni ministar svake kalendarske godine, po predhodno pribavljenom mišljenju javnih zdrvstvenih ustanova, kao i zavoda za javno zdravstvo kantona, naredbom utvrđuje potrebu obavljanja dopunskog rada i određuje specijalnosti za koje se obavlja dopunski rad na području kantona.“ Ova naredba nam ujedno daje i putokaz za specijalnosti koje su potrebne u privatnoj praksi, tj. pri procjeni opravdanosti otvaranja privatne prakse. Ovako, naši članovi se nalaze, što bi se reklo u „neobranom grožđu“. Neophodno je insistirati na ispunjavanju ovih obaveza i od strane Ministarstva zdravstva i od strane Zavoda za javno zdravstvo. U to ime predlažem da naša predsjednica Ljekarske komore FBiH zakaže tematski sastanak sa federalnim ministrom zdravstva u cilju pokretanja razrješenja ovog dugogodišnjeg problema, bar što se tiče Ljekarske komore Kantona Sarajevo“, kazala je u svom izlaganju dr. Miladinović.

Izjednačiti prava primarijusa na nivou FBiH

Dr. Vesna Nemec Klisura, predsjednica Ljekarske komore Bosansko – podrinjskog kantona, smatra da je puno dobrih tema koje su optvorene danas, ali i pokazuju potrebu jačanja značaja komora i uticaja komora kada je u pitanju politika, planovi i strategije, te sve ono što ide sa nivoa ministarstava, a vezano je za zdravstvo. „Ljekarske komore moraju imati daleko veći uticaj, a ne da služe za zadovoljenje ličnih interesa. I kada su u pitanju planovi specijalizacija i subspecijalizacija ljekarske komore na nivou kantona moraju imati uticaja i ne smiju dozvoiti da pojedinci preko politike utiču na svoj lični interes pri izboru specijalzacije. Ne znam da li u većim kantonima vi to primjetite, ali mi u manjim kantonima to svakako osjetimo“, kazala je dr Nemec Klisura i dodala „Na žalost pozdravljam vas iz Ljekarske komore koja u svom sastavu ima značajan broj ljekara koji u svojoj oblasti medicine su jedini izvršioci u kantonu. Gdje nema već dugo ni mogućnosti da se još neko uputi na specijalizaciju. I ako ih uputimo na specijalizaciju, najveći dio naših specijalizanata u pola specijalizacije ili čak na kraju uzimaju drugi veći centri. Mislim da komora mora daleko više insistirati u resornom mnistarstvu ne samo kada je u pitanju davanje mišljenja, već daleko više dati kada su u pitanju stručna mišljenja na nivou kantona kada to komora može dati, na nivou udruženja isl.“, tvrdi dr. Nemec Klisura.

„To se odnosi i na sudsko medicinska vještačenja. Mislim da u izboru kadra treba daleko više da se uključe resorno ministarstvo zdravlja, ali i da naše komore trebaju dati suglasnost i na tome moramo insistirati. Jedan od problema je i polaganje stručnog ispita i čekanje na termin polaganja i po šest mjeseci u Sarajevu, da bi na kraju specijalizanti otišli u Banja Luku i tamo položili po zakonima koji se ne primjenjuju u Federaciji. Ovo je veliki problem koji treba nastojati što prije riješiti“.

„Federalna komora bi trebala zatražiti da se izjednače prava primarijusa na nivou FBiH. Da se izbaci stavka za naknadu primarijusu „ 3% od plate“, a da se nađe drugi odgovarajući jednakoobrazan način naknade.  Primarijat je isti za sve prema tome smatram da primarijat ako se plaća treba biti jednako plaćen za sve“, kazala je na kraju dr Nemec Klisura.