Hrvatska liječnička komora bila je domaćin ovogodišnjeg ZEVA simpozija koji se od 8. do 10. septembra 2022. održavao u Dubrovniku. ZEVA okuplja liječničke komore srednje i istočne Europe koje na simpoziju podnose nacionalne izvještaje, a ove godine teme su obuhvaćale značajke disciplinskih postupaka u komorama, priziv savjesti te aktualne izazove u bolničkim sistemima.

Uz Hrvatsku, prisutne su bile delegacije Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Češke, Njemačke, Kosova, Poljske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije. Simpoziju je nazočio i dr. Christiaan Keijzer, predsjednik CPME-a (Standing Committee of European Doctors- Stalni odbor europskih liječnika), krovne udruge europskih liječnika.

Predstavnik Ljekarske/Liječničke komore Federacije BiH na navedenom skupu bio je prim. dr. med. Goran Pavić, spec. epidemiolog, predstavnik Komisije/Povjerenstva za međunarodnu saradnju/suradnju Ljekarske/Liječničke komore Federacije BiH.

Prije nacionalnih izvještaja, predavanja su održali predstavnik Njemačke dr. Ramin Parsa-Parsi o prizivu savjesti i Međunarodnom kodeksu medicinske etike Svjetskog liječničkog udruženja (World Medical Association – WMA) te predstavnik Bosne i Hercegovine dr. Goran Pavić o važnosti i ulozi javnog zdravstva u planiranju ljudskih resursa u zdravstvu.

Nakon uvodnih predavanja uslijedili su nacionalni izvještaji delegacija, i to podijeljenih u tri teme.

Prva tema odnosila se na značajke disciplinskih postupaka: tko pokreće disciplinske postupke i predstavlja tužitelja u ime komore pred tijelom koje provodi disciplinski postupak, postoji li ured ili tijelo unutar komore za pokretanje disciplinskih postupaka, koje su predviđene disciplinske mjere, postoji li kao disciplinska mjera rad pod nadzorom, koje su profesionalne kvalifikacije članova tijela koje provodi disciplinski postupak, jesu li članovi stalni ili se imenuju za svaki postupak zasebno, postoje li pravni lijekovi protiv odluke tijela koje provodi disciplinski postupak i mogućnost osporavanja odluke pred državnim sudom, jesu li zapisnici i odluke disciplinskih tijela javno dostupni, jesu li osobni podaci liječnika kojima je izrečena disciplinska mjera javno objavljeni, postoji li mogućnost mirenja između stranaka u disciplinskom postupku.

Druga tema odnosila se na priziv savjesti: koji su nacionalni propisi, jesu li propisani protokoli za primjenu priziva savjesti, položaj komore, utjecaj priziva savjesti na dostupnost zdravstvene zaštite, mogućnost diskriminacije, utjecaj na upravljanje ljudskim resursima.

Treća tema nacionalnih izvještaja odnosila se na aktualne izazove u bolničkom sustavu: shema organizacije bolnica, postoji li nacionalni/regionalni postupak akreditacije za bolnice, kakav je položaj komore u procesu akreditacije, na temelju čega se financiraju bolnice u nacionalnom sustavu, koje su mjere zadržavanja mladih liječnika nakon specijalizacije, postoji li predložena ili je u tijeku reforma organizacijske sheme bolničkog sustava.

Uvodna pozvana predavanja

1. Appeal of conscience and WMA International Code of Medical Ethics dr. Ramin Parsa-Parsi, Njemačka savezna liječnička komora (Bundesärztekammer)

Uvodno pozvano predavanje
U ovom uvodnom predavanju su navedene sve deklaracije koje su temelj međunarodnog kodeksa etike i deontolije liječnika izdatog od strane World Medical Association (WMA). Dati su amandmani na navedeni kodeks etike i deontologije u segmentu priziva savjesti za
liječnike, tj, utvrđivanje u kojim situacijama bi liječnik mogao odbiti provesti savjetovanje, liječenje i rehabilitaciju pacijenta, te način kako da uputi pacijenta drugom liječniku koji nema glede navedenoga zdravstvenog problema pacijenta, priziv savjesti.
Dati su i prijedlozi regulacije navedenog priziva savjesti kako ne bi bilo mogućih zlouporaba. Prizivi savjesti za liječnike se koriste onda kada liječnik iz vjerskih, moralnih ili drugih opravdanih razloga ne želi pacijentu da pruži uslugu savjetovanja, liječenja ili rehabilitacije, ali je dužan tog pacijenta uputiti kod drugog liječnika koji nema za navedeni zdravstveni problem priziv savjesti.
Najčešće se priziv savjest koristi kod prekida trudnoće i asistiranog suicida, ali i kod drugih stanja. Navedeni amandmani će se razmatrati na generalnoj skupštini WMA u listopadu/oktobru 2022. godine.

2. Importance and role of public health medicine in healthcare workforce planning R1.V1 prim. dr. med. Goran Pavić, spec. epidemiolog, Ljekarska/Liječnička komora Federacije BiH

Uvodno pozvano predavanje
U ovom uvodnom pozvanom predavanju prikazana je važnost i značaj javnog zdravstva u planiranju zdravstvenih i nezdravstvenih kadrova u zdravstvenom sustavu. Prikazana je pozicija javnog zdravstva u sustavu zdravstva. Prikazane su definicije zdravstvenog sustava, stupovi nositelji zdravstvenog sustava, stabilnost zdravstvenog sustava, moguće narušenje i/ili rušenje zdravstvenog sustava.
Prikazane su definicije javnog zdravstva, važnost i uloga javnog zdravstva u zdravstvenom sustavu, ciljevi i alati javnog zdravstva u zdravstvenom sustavu. Prikazani su tipovi zanimanja u zdravstvenom sustavu: zdravstveni i ne zdravstveni djelatnici,
problemi sa novačenjem/upošljavanjem zdravstvenih i ne zdravstvenih djelatnika, metode novačenja/upošljavanja zdravstvenih i ne zdravstvenih djelatnika, drugi problemi sa nedostatkom zdravstvenih i ne zdravstvenih djelatnika. Prikazana je 6-ero dijelna SWOT analiza uloge i značaja javnog zdravstva u zdravstvenom sustavu. Prikazani su opći i posebni zaključci glede uloge i značaja javnog zdravstva u zdravstvenom sustavu.

National reports kao obvezna 3-dijela pozvana predavanja

3. National report of the Medical Chamber of Federation of Bosnia and Herzegovina for the ZEVA 2022 symposium R1.V2
prim. dr. med. Goran Pavić, spec. epidemiolog, Ljekarska/Liječnička komora Federacije BiH

Obvezno 3-dijelno pozvano predavanje u vidu National report-a prema zadanim temama

Prezentacija obveznih National report-a je koncipirana tako da National report podnose komore članice ZEVA po abecednom redu naziva zemlje članice ZEVA-e. Koncept prezentacije National report-a je takav da sve komore članice ZEVA-e prezentiraju prvo
prvi dio National report-a. Nakon prezentacije dijela National report-a slijedi diskusija i odgovaranje na postavljena pitanja.
Na kraju svakog bloka prezentacija dijela National report-a slijedi dodatna diskusija. Po istoj proceduri se ponavlja prezentacija drugog i trećeg dijela National raport-a. Dakle, organizacija prezentacija National report-a sa pratećom diskusijom i odgovaranjem na
postavljena pitanja je podijeljenja po tematskim blokovima.

Part I-Key features of disciplinary procedures
U prvom dijelu National report-a Ljekarske/Liječničke komore FBiH predstavljena je organizacija kantonalnih/županijskih ljekarskih/liječničkih komora, te Ljekarske/Liječničke komore Federacije BiH, kao krovne Zakonom obvezne komore asocijacije njenih kantonalnih/županijskih članica i njihovih članova, te ukazano na činjenicu da dvije županijske liječničke komore još nisu pristupile u Ljekarsku/Liječničku komoru Federacije BiH, iako to nalaže Zakon i Statut Ljekarske/Liječničke komore Federacije BiH. Predstavljena je organizacija sudova časti i tužitelja kantonalnih/županijskih ljekarskih/liječničkih komora, kao neovisnih tijela tih komora, koje djeluju na prvom stupnju odlučivanja, te organizacija Suda časti i Tužitelja Ljekarske/Liječničke komore Federacije BiH, kao neovisnih tijela komore, koji djeluju na drugom stupnju odlučivanja, ali samo na temelju odlučenih procesa sa prvog stupnja odlučivanja.
Predstavljeni su razlozi za pokretanje disciplinskog/stegovnog postupka, vrste disciplinskih/stegovnih povreda sa pratećim disciplinskim/stegovnim mjerama koje se izriču. Predstavljena je jurisdikcija Suda časti Ljekarske/Liječničke komore Federacije BiH, vrsta akata koje se donose, te mogući načini postupnja nakon završenog postupka na prvom stupnju odlučivanja, način provedbe odluka Suda časti Ljekarske/Liječničke komore Federacije BiH, plaćanje troškova postupka, te zakonski temelj za rad Suda časti Ljekarske/Liječničke komore Federacije BiH. U komorama članicama ZEVA-e dosta je slična ali ipak različita organizacija i način rada, što je rezultat specifičnosti svake komore, te i zakonske regulative u zemlji komore članice ZEVA-e.

Part II-Appeal of conscience of medical doctors
U drugom dijelu Naional report-a Ljekarske/Liječničke komore FBiH predstavljena je činjenica da našim Zakonom, a ni aktima Ljekarske/Liječničke komore Federacije BiH nije reguliran priziv savjesti za liječnike. Navedeni su dijelovi Zakona o liječništvu kada liječnik ne smije odbiti pružiti pomoć pacijentu i činjenica da smije odbiti pomoć pacijentu ako se ne radi o hitnom slučaju, ali samo u slučaju da pacijent fizički prijeti ili je agresivan prema liječniku, a liječnik nema zaštitu policije ili drugi oblik zaštite.
Navedena su razmatranja o negativnim aspektima priziva savjesti, te razmatranja u vidu pitanja o tomu da li nam treba priziv savjesti, kako spriječiti zlouporabe toga, kako to zakonski riješiti, kako organizirati pružanje zdravstvenih usluga u takvim situacijama.
Većina komora članica ZEVA-e nema priziv savjesti za liječnike. Većina komora članica ZEVA-e koje imaju priziv savjesti za liječnike nemaju protokol za postupanje u takvim situacijama. Samo jedna komora članica ZEVA-e ima protokol i registar priziva savjesti radi sprječavanja zlouporaba. Najčešće se priziv savjesti koristi pri prekidu trudnoće i pri asistiranom suicidu, no koristiti se i u
nekim drugim zdravstvenim stanjima, bilo da se radi o odbijanju pružanja savjetovanja, zdravstvene usluge, pregleda, lječenja, rehabilitacije, ali je nepobitna činjenica da liječnik koji se pozove na priziv savjesti mora da uputi pacijenta drugom liječniku koji za navedeno nema priziv savjesti.
Pojam priziva savjesti koriste liječnici kada zbog opravdanih vjerskih, moralih ili drugih opravdanih razloga ne žele pružiti zdravstvenu uslugu pacijentu.

Part III-Current challenges in hospital system
U trećem dijelu National report-a Ljekarske/Liječničke komore FBiH predstavljen je zakonski temelj za rad bolnica, tipove bolnica sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, mrežu bolnica sa lokacijama na karti i financiranje istih. Kao glavni izazov u bolničkom zdravstvenom sustavu navedena je certifikacija i akreditacija. Predstavljena je agencija AKAZ kao jedina ovlaštena agencija za kontrolu kvalitete usluga u zdravstvu, te za pružanje usluga certifikacije i akreditacije u oblasti zdravstva.
Predstavljeni su vizije unaprijeđenja bolničkog zdravstvenog sustava. U zemljama članicama ZEVA-a slični su tipovi bolnica, ali u bogatijim zemljama postoji veći broj privatnih općih bolnica, privatnih specijalnih bolnica, privatnih klinika, kao i javnih bolnica istog
tipa, Financiranje bolnica je različito od zemlje do zemlje, no nije prisustna široka prinmjena sustava DGR za financiranje bolnica.

svi radovi sa ZEVA simpozija bit će dostupni na linku.