U periodu 11.-13. novembar/studeni 2022. godine, na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli održan je II Kongres Ljekarske/Liječničke komore Federacije BiH sa međunarodnim učešćem “Medicinsko pravo u BiH”.

Kongres je okupio oko 200 učesnika koji su u u toku tri dana prisustvovali predavanjima. Riječ je o učesnicima i predavačima – domaćim zdravstvenim i pravnim profesionalcima, te regionalnim sudionicima iz okolnih zemalja Slovenije i Srbije. Sudionici iz Crne Gore i sa Kosova predstavili su svoja iskustva on line, budući da se Kongres održavao kombiniranim modelom.

Cilj kongresa, pored razmjene iskustava zemalja regiona i želje za poboljšanjem i očuvanjem zdravlja pojedinca i skupina je i aktualiziranje medicinskog prava. Tematiziralo se pitanje eutanazije, prekida trudnoće, ljekarskih grešaka, pravnih okvira transrodnih osoba, sukoba medicinske forenzike i reproduktivnih prava u Federaciji BiH, kao i mnogim drugim temama o kojima se na ovim prostorima nedovoljno govori.

S obzirom na to da Bosna i Hercegovina, za razliku od zemalja susjedstva i Evropske unije, nema institut medicinskog prava, stoga je jedan od ciljeva kongresa bio i animirati akademsku i strukovnu zajednicu (pravnu i medicinsku) da iniciraju stvaranje instituta, bilo kroz katedre fakulteta, bilo na neki drugi način.

II Kongres Ljekarske/Liječničke komore Federacije BiH sa međunarodnim učešćem na temu “Medicinsko pravo u BiH“  organiziran je pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva zdravstva, Univerziteta u Tuzli i Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

„Kada sam razmišljala o temi za drugi Kongres, u moru ideja i naslova, uvijek sam se vraćala na medicinsko pravo kao prioritet na koji treba ukazati, kako bismo zajedniči doprinijeli osnaživanju vladavine prava i jačanju zdravstvenog sistema, te zajedničkim naporima i zalaganjem zadržali povjerenje građana u pravne i zdravstvene institucije sistema.  Željela sam staviti akcenat na prava pacijenata kao i prava ljekara, na medicinsku etiku i sigurnost zdravstvene zaštite. Puno posla je pred nama i pred samom zajednicom Bosne i Hercegovine. Treba razgovarati i staviti u zakonske okvire sve oblike odgovornosti, povjerljivost ljekarskog pregleda i nalaza, informacioni sistem, pristanak pacijenta na tretman, vještačenja, medicinska istraživanja, transplantaciju, hitne slučajeve i intenzivnu njegu, pobačaj, ispitivanje novih lijekova i tehnologija, telemedicinu, matične ćelije, eutanaziju, te specijalizacije ljekara i imunizaciju. Također, smatram da je neophodno obraditi tretman osoba sa duševnim smetnjama i sprečavanje širenja zaraznih bolesti, kao i pitanje zdravstvene zaštite transrodnih osoba. Iz svega navedenog se vidi koliko je medicinsko pravo kompleksno i zahtijeva interdisciplinarni pristup. Uz sve ovo, drage kolegice i kolege navela bih našu obavezu kao ljekara koja je primarna “primum non nocere” kao osnovno načelo kojim je dužan svaki ljekar da se vodi, a s druge strane vinovnici smo da medicinska deontologija i sudovi časti na kojima počiva ljekarska struka nisu više dovoljni za zaštitu prava i sigurnosti pacijenata, ali i nas ljekara. Vjerojatno će se pravna struka složiti sa mnom kada kažem da sudovi imaju problem u rješavanju osjetljivih pitanja kao što je zdravlje ljudi, zbog nedovoljnih pravnih propisa koji regulišu rad u oblasti medicine, nedostatka jedinstveno utvrđenih medicinskih standarda i vodiča dobre prakse, obavezujućih pravila i smjernica kojih su ljekari dužni da se drže prilikom izvođenja određenih intervencija i liječenja bolesti.

Ljekari moraju poznavati svoja prava ali i obaveze i odgovornosti u svom radu, a pravnici moraju poznavati osnove rada ljekara i medicinske terminologije. Danas sam sretna jer je moja ideja urodila plodom i molim vas da se svi potrudite da ovo ne ostane pionirski pokušaj, nego da bude tradicijski susret sa što više izmijenjenih i usvojenih pravilnika i zakona. Afirmišimo potrebu izučavanja i unaprijeđenja medicinskog prava. Time će se osigurati zaštita pacijenata od nesavjesnog liječenja ali i ljekara od neosnovanih tužbi“, kazala je u svom uvodnom obraćanju dr. Amila Bećirović, predsjednica Ljekarske/Liječničke komore FBiH.

Akcenat Kongresa je stavljen na teme koje se bave pravima pacijenata, pravima ljekara, na medicinsku etiku i sigurnost zdravstvene zaštite.

Kongres je također i prilika za objedinjavanje više osjetljivih tema koje se tiču odnosa između ljekara i pacijenta, a koje imaju etičke, pravne, filozofske, religijske i sve druge implikacije.

”To su teme poput eutanazije, prekida trudnoće, odgovornosti za grešku u liječenju, prava transrodnih i interspolnih osoba. Nešto što se može čuti u medijima ali je lišeno neke stručne-naučne argumentacije”, rekao je Ervin Mujkić, član Naučnog odbora Kongresa Ljekarske/Liječničke komore FBiH.

Također, jedna od tema o kojoj se govorilo jeste pravo na seksualno i reproduktivno zdravlje. Bitno je istaći da kada je u pitanju namjerni prekid trudnoće, zakonske odredbe nisu ujednačene na nivou Federacije BiH.

”Kod nas datira Zakon u FBiH I Brčko Distriktu iz 1977. godine, dok je Republika Srpska učinila jednu reviziju 2008. godine, i ono što ćemo nastojati poslije Kongresa jeste da našim zaključcima preko nadležnih institucija probamo revidirati tu zakonsku regulativu”, istakla je prof.dr. Lejla Mešalić, spec. ginekologije i akušerstva , koja je upravo o ovoj temi govorila us vom predavanju na II Kongresu Ljekarske/Liječničke komore FBiH.

Medicinsko pravo zapravo predstavlja granu prava koja obuhvata sve pravne aspekte zdravstvenih djelatnosti. U ovom području pravo i medicina se susreću i teže ka zajedničkom cilju. A zajednički cilj jeste da se sačuvaju čovjekov život, zdravlje i dostojanstvo kao značajni segmenti zaštite ljudskih prava. Kongres je završen u nedjelju.