Piše: dr Adela Šabić, specijalista porodične / obiteljske medicine
Primum non nocere je latinska izreka, pripisana Hipokratu znači “najprije ne naškoditi” i jedan je od osnovnih principa prema kojem postupaju doktori medicine u svijetu.
Prvi ljekari su opisani u Homerovim djelima Ilijadi i Odiseji. Naravno medicina tog doba i sadšnjeg se uveliko razlikuje ali ostaje jedna ista želja da se život čovjeka produži i da pri tome bude kvalitetan.
Medicina zasnovana na dokazima, ona kojom se isključivo vode ljekari sa završenim Medicnskim fakultetom, bila je privilegija bogatijih slojeva društva dok se alternativna medicina, medicina bez dokaza, narodna medicina vezivala za siromašan način života (1). Danas su zdravstvena zaštita i edukovan kadar dostupni svima a opet se samomedikaciji, nadriljekarstvu i praznovjerju okreće jedan dio stanovništva.
Ljudi teže da se informišu o svom zdravstvenom stanju na razne načine. Onaj najbolji je svakako od stručne osobe, ljekara. Ali digitalno doba je tu i informacije o zdravlju, lijekovima, biljkama preplavili su čovječanstvo.
Da bi se postavila dijagnoza neke bolesti neophodni su i uvijek će biti fizikalni pregled pacijenta i anamnestički podaci o bolesti (Anamnesis morbi -Sadašnja bolest, Anamnesis familiaris-Porodična anamneza, Anamnesis personalis-Lična anamneza, Anamnesis vitae -Ranije bolesti…opet taj latinski, temelj medicine i srodnih nauka koji koriste ljekari). Nakon toga se pristupi razumnim dijagnostičkim pretragama koje bi nas približile odgovoru o kojem se oboljenju radi. Tek kad se sve to objedini može se propisati adekvatan lijek na bazi medicine zasnovane na dokazima. To je jedini naučno dokazan, pravi put kojim se vode doktori medicine.
Doktori medicine školuju se u Bosni i Hercegovini šest godina na fakultetu, zatim rade i opet uče, zatim biraju specijalizaciju u kojoj ponovo provedu učeći četiri do šest godina i opet po završetku specijalizacije UČE, čitaju jer se nauka stalno usavršava, mijenja, otkriva. Prethodno moraju biti odlični đaci u osnovnoj i srednjoj školi.
Vrlo često pacijenti sami pokušavaju da odgonetnu značenje nalaza i da protumače svoje stanje koristeći razne stranice na internetu. Zbog „bogatstva „ podataka o raznim uređajima, kristalima koji liječe, neprilagođenim aktivnostima svakoj individui sve više u javnosti se podriva i naučna medicina.
Ako govorimo o vodećem uzroku smrti u razvijenim zemljama svijeta i većini zemalja u razvoju onda su to kardiovaskularne bolesti (KVB). Najčešće kardiovaskularne bolesti uključuju koronarnu srčanu bolest (npr. srčani udar) i cerebrovaskularnu bolest (npr. moždani udar).
One su, također, važan uzrok apsentizmu, invaliditeta i visokih troškova
hospitalizacije. Procjenjuje se da oko 20 miliona ljudi godišnje umire od KVB.
Kontrola faktora rizika kao što su prehrana, tjelesna aktivnost, upotreba duhanskih proizvoda i kontrola krvnog pritiska mogu smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti ali preporučene od doktora medicine za svaku osobu posebno.
Brojni naučni časopisi u svijetu objavljuju stručne radove o kardiovaskularnim bolestima, posljedicama koje ostavljaju i rehabilitaciji. Navest ću primjer osobe nakon preležanog infarkta miokarda (sračanog udara) . Kad se preporučuje tjelesna aktivnost mora se voditi računa o spolu, godinama, prethodnoj fizičkoj spremi, aktivnostima, „kondiciji srca“, ventrikularnoj funkciji koji opet i uvijek može samo utvrditi doktor medicine, subspecijalista kardiolog. Ne mogu se tek tako naći vježbe na internet stranicama i početi sa njima bez prethodne konsultacije sa svojim izabranim doktorom. Isto važi za druge brojne objave o preporukama o zdravlju.
Doktori koji savjesno i stručno rade svoj posao, koji se cijeli život usavršavaju uvijek se vode postojećim vodičima i preporukama za liječenje pojedinih oboljenja a koji su opet pisani uz poštovanje medicine zasnovane na nauci (evidence base medicine). Tu su uključeni brojni patofiziološki mehanizmi, anatomska i histološka građa organa, reakcije lijekova , biohemizam stanica, molekularna biologija i sve drugo što se uči iz naučne literature.
Portali koji objavljuju „čarobna izlječenja raka“, liječenje autoimunih bolesti „home made“ pripravcima i slično trebali bi da znaju da podliježu Krivičnom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine, član 240 –teška krivična djela protiv zdravlja ljudi , gdje je i nadrilječništvo.
Doktori medicine FBiH se ograđuju od ovakvih objava .
Međutim, ako građani izaberu takav vid liječenja onda trebaju biti i svjesni da samo time mogu ugroziti svoje zdravlje i produžiti tok bolesti.
Literatura:
1.Crnić, E. Narodna ili alternativna medicina,2016 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:775997